Zanimljivosti o matematici

Razvoj same matematike seže u daleku prošlost, još u doba starih Egipćana.

Kako su ljudi sve više napredovali tako se javila potreba za uvođenjem brojeva, obavljanjem proračuna u trgovini, mjerenjem zemljišta itd. Starogrčka matematika bila je

prekretnica u razvoju.

Prelazi se na apstraktna razmišljanja i načela prema kojima matematičke zakonitosti ne treba prihvatiti dok prethodno ne budu dokazana.

Neki od poznatijih Grčkih matematičara su: Arhimed, Anaksagora, Demokrit, Eratosten, Hipatija, Ktesibije Aleksandrijski, Meton, Pitagora, Tales...

Najpoznatija anegdota o Euklidu (autor je Proklo), kaže kako je Euklid išao faraonu Ptolemeju pokazati svoju knjigu Elementi. Faraon ga je upitao: "Postoji li lakši način do matematike od proučavanja Elemenata?" Ovaj je odgovorio: "Da, postoji." Faraon ga upita: "Postoji li kraljevski način do matematike?" Euklid mu odgovori: "Ne, ne postoji. Onaj ko želi shvatiti matematiku mora raditi. Isto vrijedi i za kraljeve."

Trenutak ili momenat je zapravo prava jedinica za vrijeme koja označava 1/100 dio sekunde.

U grupi od 23-oje ljudi, bar dvoje imaju isti dan rođenja sa vjerovatnoćom većom od ½.

Ikosaedar je geometrijski oblik da 20 strana. Koliko god vam to neobično zvučalo, to je jedan od 5 pravilnih poliedara.

Trigonometrija je oblast matematike koja proučava vezu između uglova trougla i njihovih strana.

Ako sabirate brojeve od 1 do 100 redom, zbir je 5.050. Parovi 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98 i tako redom, uvijek daju zbor 101. Takvih parova je 50 (100 / 2), dakle, 101 x 50 = 5

2 i 5 su jedini prosti projevi koji se završavaju sa 2 ili 5.